Program u čast neprežaljenom pijanistu i skladatelju održavat će se svake godine u Maloj dvorani, uz sudjelovanje njegovih bliskih kolega, suradnika, prijatelja i poštovatelja koji će Matiji i njegovu nasljeđu iskazivati posebnu počast. 

 

U svojem prvom izdanju, koje se održava u nedjelju, 7. lipnja, program portretira Matiju Dedića ponajprije kao jazz-skladatelja i predstavlja dio njegova autorskog jazz-opusa u solo i trio izvedbama – njegovim najdražim glazbenim formacijama.

 

Za to posebno glazbeno sjećanje odabrane su skladbe koje je on sâm najradije izvodio – odrazi njegove umjetničke vizije, emocija i virtuoznosti. Među njima su djela u rasponu od ranih autorskih radova do najnovijih skladbi, u kojima se isprepliću suvremeni jazz, klasika i Matijin autentični rukopis.

 

Skladbe izvode njegovi dugogodišnji suradnici i članovi njegova trija: bubnjar Krunoslav Levačić i kontrabasist Žiga Golob, uz Vasila Hadžimanova, Matijinog kolegu i bliskog prijatelja.

 

„Upravo smo kroz prizmu bliskosti i ljubavi prema Matiji i njegovoj glazbi publici nastojali približiti njegov jazz opus i izričaj koji je bio njegov osnovni habitus, kao skladatelja i izvođača“, kaže umjetnička voditeljica programa Tamara Obrovac.

 

Prije koncerta, koji počinje u 20 sati, u predvorju Male dvorane u 18 sati bit će otvorena prigodna izložba fotografija Matije autora Ive Dunata i Vedrana Metelka.

U isto vrijeme održat će se i slušaonica koju će voditi Davor Hrvoj. Odabrane Matijine skladbe u raznim izvedbama pokazat će njegovu autorsku svestranost i predstaviti ga kao iznimnog pijanista originalne glazbene estetike i raznolikih izvora nadahnuća. U sklopu slušaonice govorit će poznavatelji Matijina autorskog i instrumentalnog rada: Silvije Glojnarić, Hrvoje Galler, Davor Križić, Šimun Matišić i Darko Jurković.

 

Matija Dedić je bio jedinstveni glazbeni umjetnik koji je gradio mostove između različitih glazbenih svjetova, uvijek ostajući vjeran vlastitom izrazu.

 

Kao sin istaknutih glazbenika, Arsena i Gabi, od malena se bavio glazbom: u dobi od pet godina počeo je svirati glasovir, a nakon završene srednje glazbene škole Vatroslav Lisinski u Zagrebu, diplomirao je jazz na prestižnoj Umjetničkoj akademiji u Grazu, kod prof. Haralda Neuwirtha. Usavršavao se kod uglednih glazbenika i pedagoga, poput Johna Taylora, Hala Galpera, Billa Dobbinsa i Barryja Harrisa.

 

Po povratku u Zagreb, vrlo se brzo afirmirao i stekao veliki ugled nastupajući u ansamblima Tamare Obrovac i Ladislava Fidrija te kao gost uz Zagreb Jazz Portrait. Od samog osnutka bio je član Boilers Quarteta koji je imao brojne nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu uz velikane jazza, poput Bennyja Golsona, Kennyja Burrella, Roya Haynesa, Joséa Feliciana i dr. Godine 1998. osnovao je svoj prvi trio s kontrabasistom Žigom Golobom i bubnjarom Krunom Levačićem, a tijekom godina u triju su svirali i drugi poznati domaći jazz-glazbenici.

 

Surađivao je s vodećim domaćim i stranim džezistima te povremeno i s domaćim pop i rock-glazbenicima. Nastupao je u mnogim europskim zemljama, SAD-u i Brazilu. Osim za vlastite ansamble, skladao je za televiziju i kazalište te je objavio brojne nosače zvuka. Godine 2015. objavio je jedan od zapaženijih albuma – Matija svira Arsena, projekt kojim je odao počast i iskazao zahvalnost svojemu ocu Arsenu solo izvedbama Arsenovih reprezentativnih skladbi.

 

Dobitnik je nagrade Hrvatskog društva skladatelja za najboljeg jazz-skladatelja, višestruki dobitnik nagrade Status za najboljeg jazz-pijanista te dobitnik čak 38 nagrada Porin. Godine 2002. bio je finalist natjecanja mladih jazz-pijanista na glasovitom Montreux Jazz Festivalu.

 

Matija je bio vrhunski glazbenik neizmjerne umjetničke znatiželje i kreativnosti. Volio je i klasičnu glazbu, osobito djela Frédérica Chopina, Béle Bartóka, Antonija Vivaldija, Johanna Sebastiana Bacha, Dubravka Detonija… Sa svojim trijem i gošćama 2010. godine snimio je album Kontesa s vlastitim obradama skladbi Dore Pejačević.

Kao majstor jazza i improvizacije s dubokim razumijevanjem klasične glazbe i popularnih žanrova, stvorio je neponovljiv autorski izraz i pijanističku prepoznatljivost.