Novosti

30. prosinca 2025.

'Osmijeh Zagreba' i polustoljetno zajedništvo za Dan Dvorane

U svečanom i dinamičnom ozračju proslave Dana Dvorane Lisinski, predstavljanje monografije 'Osmijeh Zagreba' i otvorenje prigodne izložbe o 50 godina suradnje Dvorane Lisinski i Kazališta Komedija privuklo je mnogo posjetitelja i otkrilo bogatu kulturnu povijest obiju institucija.
 
Kratke uvodne govore održale su ravnateljice dviju važnih kulturnih institucija, Nina Čalopek i Uršula Cetinski. Ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog istaknula je kako je Komedija „mnogim Zagrepčanima i Zagrepčankama te zagrebačkim gostima gotovo svaki dan tijekom 75 godina donosila osmijeh, a donosit će ih i u godinama koje dolaze“. Ravnateljica Kazališta Komedija izrazila je vjeru da će se suradnja dviju institucija nastaviti i sljedećih pedeset godina. Otkrila je da je bila ugodno iznenađena svim informacijama koje je saznala čitajući monografiju jer je „to knjiga jako bogata materijalom i zanimljiva za stručnjake koji prate prošlost kazališta, kao i za svaku osobu koja se zanima za kulturu i koja živi u Hrvatskoj i regiji“.
 
75 godina vedrine, glazbe i drame
Kroz povijest Kazališta Komedija i suradnju s Dvoranom Lisinski okupljene su proveli dramski umjetnici Jasna Palić Picukarić i Zlatko Ožbolt otkrivši mnoge detalje o povijesti Komedije sažete na 332 stranice monografije. 
 
Kazalište Komedija prvu izvedbu imalo je 29. studenoga 1950. godine, kad je izveden Kerempuhov vedri program kolažnog karaktera. Kazalištu je ime nadjenuo vizionar i pokretač kapitalnih ideja hrvatske kulture Fadil Hadžić, koji ga je u samo godinu dana pozicionirao kao 'dom vedrine i smijeha'. Taj dom danas okuplja umjetnike različitih struka: dramske glumce, glumce pjevače, pjevače opernog i zabavnog usmjerenja, soliste, zbor, orkestralne glazbenike i balet koji izvode scenski repertoar opereta, komičnih opera, mjuzikala, pop i rock-opera, baletnih predstava i koncerata. 
 
Dosad se na programu Komedije našlo 30-ak operetnih naslova te brojni popularni svjetski i domaći mjuzikli koji su afirmirali Zagreb kao zapaženo središte mjuzikla u Europi. Posebnu pozornost Kazalište posvećuje dramskim djelima domaćih autora, od kanonskih pisaca renesansnog razdoblja do suvremenih autora. Među najizvođenijim dramskim naslovima ističu se Klupko Pere Budaka i Probudi se, Kato Milana Grgića. U glazbenom repertoaru, uz mnoge predstave koje su dosezale i do 450 izvedbi, apsolutni rekorder s čak 802 izvedbe je mjuzikl koji je postao zaštitni znak i najistaknutiji brend Kazališta Komedija – Jalta, Jalta
 
U pedeset godina suradnje, Kazalište Komedija odigralo je u Lisinskom ukupno 565 izvedbi, a četiri izvedbe Ljepotice i zvijeri očekuju nas već sredinom sljedećeg mjeseca.
 
Polustoljetna bogata ostavština
U završnom dijelu programa okupljenima se obratio Davor Schopf izrazivši žaljenje što zbog bolesti na predstavljanju nisu njegove kolegice, teatrologinja Lucija Ljubić, autorica dramskog dijela monografije i urednica, te grafička urednica, dizajnerica Snježana Grbić. Istaknuo je da su njih troje radili na monografiji tri godine te zahvalio Ministarstvu kulture i medija te Gradu Zagrebu na financijskoj podršci, kao i Muzeju Mimara, Hrvatskoj radioteleviziji i Knjižnicama Grada Zagreba na pomoći pri realizaciji izložbe. 
 
U svojem kratkom izlaganju rezimirao je i postav izložbe: „Izložba prikazuje produkcije koje je Komedija radila ciljano za Dvoranu Lisinski – dakle 565 izvedbi uz devet produkcija te nešto repertoarnih izvedbi i koncerata, koje zapravo predstavljaju jedno veliko bogatstvo obiju institucija.“ 
 
Većinu izložbenog materijala, koji se u Dvorani Lisinski može razgledati do kraja veljače 2026. godine, čine kazališni programi, plakati i arhivski dokumenti iz Komedijina fundusa te fotografije, među kojima su neke iz Zavoda za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a. Za potrebe izložbe, Gradska knjižnica ustupila je na posudbu i nekoliko gramofonskih ploča, ponajprije vezanih za Gubec-bega, rock-operu koja slavi pola stoljeća od praizvedbe u Lisinskom.
 
Plesno i glazbeno slavlje
Program su uveličale dvije impresivne plesne točke iz baleta Brel, prve baletne predstave Kazališta Komedija, u koreografiji Dinka Bogdanića, koje su izveli članovi baletnog ansambla Kazališta, Ivana Mesec i Emil Kuzminski.
Nakon razgledavanja izložbe, uslijedio je glazbeni spektakl u odavno rasprodanoj Velikoj dvorani s omiljenim brojevima popularnih mjuzikala Kazališta Komedija te plesni program u predvorju uz Đanija Stipaničeva i druge članove Komedijina ansambla.
 
 
Foto: Tomislav Jagar