Novosti
10. svibnja 2025.
Notno izdanje Šulekove 6. simfonije napokon ide u svijet!
Prvo tiskano izdanje tog remek-djela iz 1966. godine predstavljeno je sinoć u Lisinskom, a otvorena je i multimedijalna izložba o Stjepanu Šuleku. Na njoj je i pravi automobil te građa s nevjerojatnim pojedinostima o velikanu.
Akademik Zoran Juranić, Šulekov student koji je bio na praizvedbi Šeste simfonije 1966. godine i dr. sc. Davor Merkaš, kourednik izdanja koje je sada prvi put tiskano zahvaljujući Muzičkom informativnom centru (MIC-u) Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, predstavili su taj projekt, ali i samo djelo.
Time je počeo drugi dan Zagrebačkog glazbenog proljeća, a uzbudljivu multimedijalnu izložbu Stjepan Šulek, 1914. – 1986. otvorila je voditeljica MIC-a Jelena Vuković.
Uslijedio je koncert Zagrebačke filharmonije s dirigentom Dawidom Runtzom i violinistom Martinom Draušnikom; publika je čula praizvedbu Passacaglie Šimuna-Čarlija Botice (nagrađene skladbe na posebnom natječaju Festivala), Šulekov Koncert za violinu i orkestar te njegovu Šestu simfoniju.
Prije koncerta, Jelena Vuković uručila je Zagrebačkoj filharmoniji, odnosno njezinu prvom čovjeku Filipu Faku, poklon notnih izdanja MIC-a!
Moderatorica predstavljanja notnog izdanja Sonja Mrnjavčić uvodno je objasnila da je Šestu simfoniju šezdesetih godina izdala HAZU, ali to je bila preslika rukopisa (autografa), vrlo teška za čitanje.
- Kao jedan od osnivača Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju u tadašnjoj JAZU, Šulek je veliku pozornost posvećivao izdavaštvu - rekao je Davor Merkaš. - No današnja tehnologija je superiorna i u programu Sibelius i drugima možemo ne samo izraditi partituru nego se u njoj automatski, puno čitkije nego u rukopisu, generiraju orkestralne dionice, što je vrlo bitno za izvedbu – objasnio je.
Ponovio je porazan podatak da 90 posto djela hrvatske orkestralne glazbe još nije tiskano i postoji samo u rukopisu.
- Strašno je da još nije izdana nijedna od Šulekovih dviju opera, ni Koriolan ni Oluja – dodao je Merkaš i ustvrdio da još nismo napravili dovoljno da svijet upozna Šuleka.
skladatelj i dirigent Zoran Juranić rekao je da je Šesta nastala na početku druge faze Šulekova djelovanja, kad nakon žestokih polemika postaje pomirljiv i više se okreće svojoj velikoj ljubavi, prirodi.
Oba govornika složila su se da Šulekovu glazbu danas vidimo drukčije nego u njegovo doba. Tad je bio jako osporavan, posebno od avangardista, kao „previše tradicionalan“. Međutim, to je stvar prošlosti: Šulekova glazba je vrhunske vrijednosti i apsolutno je izdržala ispit vremena.
- Bio je neprikosnoven u instrumentiranju! Sjajno je poznavao sve instrumente i na zasadama tradicije dodavao je svom zvuku nove boje. Njegova škola instrumentacije bila je najbolja u Europi - ustvrdio je Zoran Juranić, Šulekov student u istoj klasi s Davorinom Kempfom.
Davor Merkaš je posebno istaknuo zvučne simbole, odnosno motive, koji se javljaju u Šestoj simfoniji.
- To je priroda kao simbol ljepote, pa koračnica kao simbol rata, zatim motiv krika koji se provlači kroz sve stavke, a simbolizira krik umjetnika protiv nasilja – naglasio je Merkaš.
Muzikolog je podvukao i dubinu emocija u Šestoj te praiskonsku muzikalnost skladatelja: „Njegove su ideje pregnantne, kao isklesane iz kamena, a odražavaju svu njegovu nutrinu“.
- Iako je govorio da je komponiranje „užasna muka“, glazba je Stjepanu Šuleku zaista bila sve – zaključio je Zoran Juranić.
Izložba o Šuleku proteže se od prizemlja do najvišeg kata Dvorane Lisinski. U prizemlju je Opel Admiral kakav je 1970. kupio maestro. U predvorju Velike dvorane je 30 tematskih panoa s obiljem tekstova, fotografija, karikatura, novinskih članaka i druge građe te vremenskom crtom.
Iz svega toga detaljno se i uzbudljivo upoznaje skladateljev život i rad, uključujući sukobe i skandale, ali i očinski odnos prema svojim studentima. Dio je posvećen i dr. sc. Evi Sedak, čije je višedesetljetno proučavanje Šulekova života i rada neprocjenjivo pridonijelo izložbi. Njezinoj izložbi o Šuleku iz 2014. godine može se pristupiti putem QR koda na uvodnom panou.
Na istom katu su i vitrine s predmetima iz Šulekove ostavštine – dokumentima, fotografijama, rukopisima, odličjima, pa i njegov frak i dirigentski štapić. Dojmljivim „tunelom“ po stubama se dolazi na najviši kat, do rekonstrukcije sobe iz Šulekova stana u Žerjavićevoj 11 u Zagrebu.
Na otvorenju je sve pristune pozdravila ravnateljica Lisinskog, muzikologinja Nina Čalopek. Njezina kolegica Jelena Vuković istaknula je da izložba želi uvesti publiku ne samo u opus nego i u svijet jednog glazbenika, koji je živio umjetnost u najširem smislu.
A svi koji posjete izložbu saznat će zaista zanimljive pojedinosti, pa i ove:
- Koji je hrvatski velikan 19. stoljeća bio predak Stjepana Šuleka
- Zašto je Šulek 1954. bio izbačen iz Udruženja kompozitora Hrvatske
- U koju je visoku instituciju ubrzo nakon toga primljen
- Koju je (nevjerojatnu!) dob smatrao gornjom granicom za početak učenja glazbe
- Za koga je u glazbi rekao da su to „električari, neke podvrste limara, različite modifikacije građevinskih radnika, vodoinstalateri i ostala čeljad koja uživa u što jačem udaranju po drvu, metalu i sličnim materijama“...
Dođite na Zagrebačko glazbeno proljeće u Lisinski ovoga vikenda, a izložbu razgledajte do 21. lipnja, Svjetskog dana glazbe!
foto: Tomislav Jagar