Glazbu je u rodnom Zagrebu počela učiti s četiri godine. S 18 je kao najmlađa studentica u klasi upisala klasičnu kompoziciju u Beču, a s 23 godine magistrirala.

Sama se ubraja u žene koje razbijaju stereotipe jer piše tekstove, sklada i aranžira za svoj jazz ansambl, kao i za klasične i jazz orkestre. Dapače, njima i dirigira, što je na našim prostorima, kaže, rijetkost.

Njezin treći album nastajao je osam godina – to je kolaž razdoblja kroz koja je u tim godinama prolazila.

 

Moja glazba je sukus svih glazbenih utjecaja koji su me pratili kroz život i nekako se prirodno spoje svaki puta kad skladam. Za mene je to „moja glazba“, ona koja mi se sviđa, u kojoj se osjećam doma. Analize prepuštam – muzikolozima.

 

Tomaž, Jošt i Žiga su vrhunski glazbenici, divni ljudi i prijatelji. Imamo isti pristup glazbi – emocionalan i otvoren. Oni su također „doma“ u raznoraznim stilovima i uvijek im se u svirci čuje kako (su)osjećaju.  Jako je bitno imati bend na okupu, a pošto su oni svi u Ljubljani, koja je blizu, i u koju rado putujem, uspijevamo se dovoljno često naći.

 

Pjesma Za nas nastala je potaknuta trenutnom društvenom situacijom u svijetu, koja je za mene jako negativna i demotivirajuća, a opetovano se ponavlja kroz povijest. Voljela bih da moj sin odrasta u svijetu u kojem ima više empatije, tolerancije i ljubavi, a manje agresije, mržnje i podjela. Također, pjesma Budi svjetlost, koja se nadovezuje na slavlje Božića, šalje poruku poniznosti i spoznaje o tome kako trebamo pronaći sreću u malim stvarima, činiti dobro, nastojati biti svijetla točka u životima svojih bližnjih, ali i u društvu općenito.

 

Divne dame Vortex Stringsa – Ana Dražinić Peko, Ivana Duvnjak Akamatsu, Iva Štefančić i Ana Gjud - iznimno su muzikalne glazbenice i divne suradnice. Svojim profesionalizmom i estetikom pridonose tome da moja autorska glazba bude izvedena upravo onako kako treba. Zvuk gudačkog kvarteta predstavlja moju sponu sa svijetom klasične glazbe, a ove svestrane glazbenice odlično se uklapaju u naš jazzerski svijet.

 

Baš zato što sam prva umjetnička ravnateljica u povijesti festivala, mislim da je moj mandat simbolično i lijepo završen s "all-women" edicijom festivala, gdje su predvodnice bendova i skladateljice žene. No moram priznati da su me u ove posljednje četiri godine jednako podržavali i inspirirali muški kolege, općenito odlična glazba i bendovi koji su na sceni. 

Nastojala sam se izboriti za dostojne uvjete i zadovoljavajuću infrastrukturu za predstavljanje jazz projekata u Zagrebu, s naglaskom na domaću i regionalnu scenu. Realizirali smo lijepe projekte, na što sam izuzetno ponosna.

No osjetila sam da je vrijeme da se opet posvetim svojoj glazbi i karijeri pa se nisam kandidirala za novi mandat.

To je jazz orkestar koji sam osnovala s obitelji velikog hrvatskog skladatelja i aranžera Miljenka Prohaske radi stalne promocije i izvođenja njegova bogatog opusa. Orkestar okuplja vrhunske, redom nagrađivane hrvatske i slovenske glazbenike mlađe i srednje generacije, koji dolaze iz ansambala s kojima je maestro Prohaska najviše surađivao: Jazz orkestra HRT-a i Big Banda Radiotelevizije Slovenije, a tu je i nekoliko istaknutih samostalnih umjetnika.

 

Bila je to proslava 100. obljetnice maestrova rođenja, održana 26. ožujka 2025. upravo u Maloj dvorani Lisinski, u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja, odnosno projekta JazzHR. Projekt Prohaska 100 bit će izveden još jednom ove godine, 8. studenoga 2025. u najprestižnijoj koncertnoj dvorani Slovenije – Cankarjevu domu u Ljubljani, pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

 

Uvijek me privlačila međunarodna suradnja i kulturna diplomacija pa sam kroz mandat umjetničke ravnateljice jazz projekata HDS-a nastojala organizirati međunarodne projekte. Svi mi umjetnici na neki smo način (neformalni) ambasadori svojih zemalja, jer nas svuda u svijetu predstavljaju kroz našu nacionalnost. Dosad nisam puno izvodila glazbu na hrvatskom jeziku, no trudim se profesionalizmom, angažmanom oko organizacije i provedbe odličnih projekata pridonijeti glazbenoj sceni u Hrvatskoj, pa i hrvatskoj kulturi u širem smislu. Upravo je spomenuti projekt Prohaska 100 u Cankarjevu domu takav primjer, za čiju je provedbu ključna podrška državnih institucija.

 

On je bio svjetski čovjek, svestrani glazbenik, aktivist, producent, organizator. Čovjek koji se nikad nije prestao razvijati, povezivati s mladima i pomagati im, stvarati… Njegova svestranost i uspjeh na raznim poljima velika mi je motivacija, ali i dokaz da se ne moram opredijeliti samo za jednu svoju aktivnost nego da mogu nastaviti s „multitaskingom“.

 

Zdušno pozdravljam inicijativu ovog ciklusa i mislim da je od ogromne vrijednosti za Zagreb, u kojem nemamo puno dvorana, a kamoli onih u kojima kontinuirano možemo slušati vrhunsku jazz, world i ostalu glazbu. Lisinski ima autoritet kao najveća i najozbiljnija kulturna dvorana u Zagrebu, a to definitivno opravdava kroz svoj bogati program koji, po uzoru na druge dvorane europskih metropola, uz bok stavlja klasičnu, jazz i world glazbu.

 

To će biti nasmijana Lana, sretna što su uz nju na pozornici njezini prijatelji, vrhunski glazbenici, koji će joj pomoći ispričati svoju priču na hrvatskom – ekskluzivno i prvi put. Za otkrivanje iznenađenja morat ćete doći na koncert!

 

 

foto: Tomislav Jagar