Danas je na konferenciji za medije predstavljeno treće izdanje festivala Zagrebačko glazbeno proljeće, u organizaciji Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i Zagrebačke filharmonije.

 

Petnaestak glazbenih i govornih programa u predvorju Velike dvorane Lisinski predstavili su umjetnički ravnatelj Festivala, šef dirigent Zagrebačke filharmonije Dawid Runtz, autorica programskog koncepta i sadržaja, ravnateljica Dvorane Lisinski Nina Čalopek, ravnatelj Zagrebačke filharmonije Filip Fak i kurator programa Glazbena poezija, operni umjetnik Matija Meić.

 

U tri festivalska dana očekuju nas koncerti Zagrebačke filharmonije, Zbora HRT-a, Cinkuša, Zagrebačkih solista, uz koje nastupaju Miroslav Tadić i Rade Šerbedžija te nastupi brojnih domaćih opernih umjetnika, kao i razgovori s Hrvojem Hegedušićem, skladateljima, pjesnicima, kantautoricama i drugima...

 

Ulaznice za sve programe osim završnog koncerta u čast Arsenu Dediću su besplatne! Mogu se podići na blagajni Dvorane Lisinski ili online na lisinski.hr, a tako se mogu kupiti i ulaznice za spomenuti koncert.

 

Festival počinje 20. ožujka, na ovogodišnji prvi dan proljeća! Prvoga dana na rasporedu su promocija notnih izdanja Muzičkog informativnog centra (MIC) Lisinskog, razgovor u povodu 90. obljetnice besmrtnih Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže i koncert zagrebačke filharmonije i solista koji uključuje i praizvedbu skladbe Tomislava Uhlika Zavjet, na stihove Vesne Parun, nagrađene skladbe ovogodišnjeg Natječaja ZGP-a. Nakon koncerta, u predvorju Velike dvorane slijedi koncert Cinkuša, nadahnut Krležinim Baladama.

 

Cijeli drugi dan, 21. ožujka, posvećen je solo popijevki odnosno liedu, kroz četiri tematska koncerta popijevki (za solo-pjevače uz glasovirsku pratnju) te po jedan razgovor sa skladateljima i pjesnicima.

 

Zadnji dan, nedjelja, donosi koncert Zbora HRT-a i solista Uglazbljeni Nazor, promociju autorskog albuma Josipa Vrhovskog „Vrtek Ograjeni“ razgovor s tri poznate kantautorice Ima li šanse za šansonu?, razgovor s bardom šansone i naše glazbe uopće Hrvojem Hegedušićem pod nazivom Pretočene riječi te koncert Arsen, posvećen glazbi i poeziji Arsena Dedića; na njemu će veliku završnicu Festivala pružiti Zagrebački solisti s novim obradama Arsenove glazbe u aranžmanu Silvija Glojnarića te Rade Šerbedžija i gitarist Miroslav Tadić.  

 

Maestro Dawid Runtz izrazio je iskrenu radost što festival koji stavlja hrvatsku glazbu u europski kontekst uspješno ide dalje. Rekavši da je za njega osobno tekst u glazbi iznimno važan, ustvrdio je da su glazba i poezija najjače kad su zajedno. Kao član žirija koji je na Natječaju odabrao skladbu Tomislava Uhlika rekao je da je to skladba klasične konstrukcije, ali modernih harmonija i bogata lokalnim motivima, s vrlo logičnom struktorom djela. Maestro osjeća veliko uzbuđenje prije prvog pokusa, koji tek slijedi!

 

-  Glazba i poezija ne mogu jedna bez druge – ustvrdila je Nina Čalopek. – Posebno je istaknula program uz 90. obljetnicu Balada i 150. godišnjicu rođenja Vladimira Nazora, „pjesnika koji je najviše utjecao i još utječe na hrvatske skladatelje“. 

- Zagrebačko glazbeno proljeće želi izaći iz klasičnog koncertnog formata većine festivala i dati nove poglede na temu pojedinog izdanja festivala – nastavila je Nina Čalopek. - Želi otvoriti dijalog, privući mlade i stvoriti nove formate – dodala je i zaključila kako glazba i poezija čine našu kulturu, ali i svakodnevicu, one su odraz vremena i svjetova u kojima živimo.

 

Filip Fak naglasio je da moramo promicati svoju kulturu u svojoj zemlji. Posebno je sretan zbog odabira skladbe Tomislava Uhlika, uglednog skladatelja koji je „samozatajan, pa onda i često nepravedno preskočen.“

- Na koncertu otvorenja Festivala izvodimo Komendrijaše, suitu za mali orkestar s recitatorom prema Krležinim Baladama, djelo Ive Lhotke-Kalinskog koje je Filharmonija praizvela još 1953. godine, ali i Utjehu kose, koncertnu ariju uz orkestar za mezzosopran na Matoševe stihove. Ta skladba Ivane Lang prvi i jedini put izvedena je na priredbi Glazbene škole Vatroslava Lisinskog 1976. godine – naglasio je Fak.

Zahvalio je Muzičkom informativnom centru (MIC-u) Lisinskog što izdavanjem brojnih dotad nepostojećih tiskanih partitura omogućava izvođenje djela naših autora.

- Važnost vokalne lirike znam jako dobro jer sam kao pijanist proveo tisuće sati s pjevačima. Zato su tema i sadržaj ovogodišnjeg Festivala pun pogodak – poentirao je.

 

Bariton Matija Meić, koji je osmislio koncertni program solo popijevke (lieda) drugoga dana Festivala, naglasio je da je solo-pjesma najzastupljenija u školovanju pjevača, a kasnije je u karijeri najmanje izvode. K tome, tu je pjevač sam uz glasovir, pa mu je utoliko teže, ali zato ima priliku i za ogromne izvedbene mogućnosti.

- Zagrebački potres uništio je neke dvorane gdje se lied izvodio pa je on u Zagrebu gotovo zamro. Zato je sjajno što će na četiri tematska koncerta čak 14 pjevača i deset pijanista korepetitora izvesti popijevke hrvatskih skladatelja, uz jednu iznimku: skladbu Mađara Ákosa Bánlakyja na Matoševe stihove, koju je skladao upravo za mezzosopranisticu Josipa Bainac-Hausknecht, koja će je i otpjevati. Inače, naša je hrvatska posebnost, jer smo dugo živjeli u zajednicama s drugim državama, da smo mnogo skladali na strane tekstove, pa će tim djelima biti posvećen prvi subotnji koncert – podvukao je Meić.

Naglasio je mnoge zanimljivosti: tenor Roko Radovan će se pojaviti i kao skladatelj i kao pjevač, publika će čuti skladbe dvojice skladatelja na istu pjesmu Dragutina Domjanića, Tkeš si fletno, a neke će popijevke biti transponirane za glasove drukčije od onih za koje su skladane!

 

Snimku konferenciju pogledajte ovdje:

 

Na prvoj fotografiji, slijeva: Matija Meić, Dawid Runtz, Nina Čalopek i Filip Fak

Fotografije: Luka Antunac/PIXSELL