Bamberški simfoničari, uz koje je u ciklusu 'Lisinski subotom' nastupio jedan od najcjenjenijih pijanista današnjice Daniil Trifonov, bili su prava atrakcija (čak i izvan okvira klasične glazbe!), koja je kod publike izazvala opće oduševljenje. Predvođeni sjajnim glazbenicima mlađe generacije, šefom dirigentom Jakubom Hrůšom i svjetskom pijanističkom zvijezdom Daniilom Trifonovom, izveli su raznolik repertoar, u kojem je mjesto pronašla i Idila hrvatskoga skladatelja Blagoja Berse. Izvedbama Četvrte simfonije L. van Beethovena i rapsodije za orkestar Taras Buljba Leoša Janáčeka Orkestar je pokazao izvanrednu tehničku spremnost uz dirigenta čija je energija pazila na sve detalje i cjelinu izvedbe.

 

„Najosjetljivijom zadaćom pokazala se Rapsodija na Paganinijevu temu, op. 43 Sergeja Rahmanjinova, jer u toj skladbi prepunoj naglih ritamskih obrtaja, orkestar ravnopravno sudjeluje sa solo glasovirom. A kad je uz instrument neodoljiv mladi majstor Trifonov, kojeg ne bez razloga zovu i 'vragom za klavirom', suradnja mora biti besprijekorna. I bila je. U interpretaciji izvan klasičnih dosega, kupajući se u filigranskim detaljima, a u cjelini vatrometu zajedništva. Trifonov jest poseban pijanistički svat, muzikalan i temperamentan do krajnosti, s karizmom koja ga je dovela do današnje pozicije. Teško je reći kamo će ga dalje odvesti. Svakako, danas u glazbenom svijetu prepunom vrsnih pijanista, on ima ono nešto što drugi nemaju.“ (Jagoda Martinčević, Sedam dana glazbe)

 

„Paleta boja koju je Trifonov izvlačio iz klavira bila je izuzetno zasićena, istovremeno komplementarna s raznolikošću zvuka koji je dopirao iz orkestra kao homogene cjeline. Sjajna komunikacija pijanista i dirigenta bila je u igri od samog početka. Svi zajedno dijele isti cilj: muziciranje na najvišoj razini u svakom pogledu. ... Izravan i precizan ton klavira pod prstima Daniila Trifonova u svakom je trenutku bio imperativ, bilo da je riječ o bravuroznim pasažama ili polaganim kantilenama, a muzikalnosti ni u kojem trenutku nije nedostajalo, čime je pijanist itekako zaslužio ovacije čitavog Lisinskog." (Dario Poljak, Glazba,hr)

 

Nakon koncertnog vrhunca uz Bamberške simfoničare, dan poslije Dvoranu je užario glazbeno-scenski vatromet koji je stvorio Balet Slovenskoga narodnog gledališča Maribor.

 

U Velikoj dvorani, ispunjenoj do posljednjega mjesta, publiku je bez daha ostavila jedinstvena plesna izvedba kantate Carmina Burana svjetski hvaljenoga koreografa Edwarda Cluga, umjetničkog ravnatelja Baleta SNG Maribor.

 

Tridesetero plesača zadivilo je posjetitelje profinjenim, minuciozno ugođenim pokretima u spektakularnoj interpretaciji Clugove vizije nastale na temelju jednog od najpopularnijih djela klasične glazbe na svijetu. Snagu, dramatičnost i emotivnost izvedbe jednako takvog glazbenog djela dojmljivo je dočarao ansambl potvrdivši ugled Baleta SNG Maribor kao međunarodno priznate baletne trupe koja, čvrsto ukorijenjena u tradiciji, pomiče granice umjetničke forme inovativnim i vizualno atraktivnim produkcijama.

 

Do sljedećih susreta na nekim novim fantastičnim događanjima u Lisinskom!