Novosti

5. ožujka 2023.

Eksplozivna interpretacija Martine Filjak, i pisma Dore Pejačević koje je čitala Zrinka Cvitešić, a u kojima naslućuje tragediju

'Lisinski subotom', prepuna dvorana, glazba Dore Pejačević i gromoglasne ovacije! Završnica petodnevnog Festivala 4. ožujka, dan uoči datuma smrti kada je prije 100 godina preminula skladateljica Dora Pejačević.
 
Jednostavnim naslovom Dora, odlično zamišljen komorno-simfonijski program okupio je niz probranih umjetnika predvođenih našom sjajnom pijanisticom svjetskog ugleda Martinom Filjak. Upravo je njezina eksplozivna interpretacija Koncertantne fantazije za glasovir i orkestar u d-molu op. 48 iz 1919. još jednom postavila pitanje do kojih bi sve zvjezdanih staza skladateljica dospjela da je nije sustigla nesretna smrt u 38. godini. Jer mimo svih romantiziranja kratkog, a burnog života grofice - umjetnice i intelektualke, danas je posve jasno da smo imali europsku glazbenu zvijezdu u usponu rijetkog autorskog dara. U interakciji s glazbenicima moćnoga emocionalnog kalibra čiji zvuk doseže blistave boje poput briljantnoga pijanizma Martine Filjak, taj se dar u potpunosti ostvaruje. 
 
Pregršt raznolikih skladateljskih izričaja pokazan je u komornome dijelu koncerta uz minijature za violinu i glasovir, popijevke i glasovirski trio u kojem su se Martini Filjak skladno pridružili naša ugledna violončelistica Monika Leskovar, mezzosopran danas s bečkom adresom Martina Mikelić i tankoćutni ukrajinski violinist Andrej Bielow, a sve je s ulomcima iz Dorinih pisama pratila decentnim izričajem glumica Zrinka Cvitešić
 
U drugome dijelu uz sudjelovanje Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije i njegova šefa dirigenta Pascala Rophéa iz opusa Dore Pejačević uz Koncertantnu fantaziju čula se i Uvertira u d-molu op. 49 te Liebeslied op. 39 i prekrasna pjesma Verwandlung op. 37b na tekstove R. M. Rilkea i K. Krausa u ponovnom susretu s impresivnim mezzosopranom M. Mikelić.
 
U kontrastima nježne i elegične komorne glazbenosti i orkestralnih skladbi velikoga zvuka, čula se i sadržajna dvojnost Dorine višeslojne autorske osobnosti koju danas prepoznaju i mladi autori. Tako je muzikologinja, skladateljica i likovna umjetnica Helena Skljarov (1993.) multimedijalnim djelom Portret Dore P. oživjela veliki crno-bijeli Dorin portret bojama, uz njezine glazbene izvore u svojoj interpretaciji. Zanimljivo! 
 
Da Zagrepčani doista vole Doru Pejačević pokazao je dragocjeni Festival u organizaciji Zagrebačke filharmonije koji je na svim priredbama od srijede do nedjelje okupio iznenađujuće brojnu publiku. U petak, 3. ožujka u jutarnjem terminu knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bila je premala za sve koji su došli poslušati razgovor akademkinje Koraljke Kos sa Silvijom Lučevnjak, ravnateljicom Zavičajnog muzeja Našice i Nikolom ml. barunom Adamovićem Čepinskim, sinom nećaka skladateljice, na temu Dora Pejačević jučer i danas. Naša najuglednija muzikologinja dr. Kos mogla je doista uživati jer je upravo njezina antologijska knjiga iz 1982. godine probudila interes šire javnosti za našičku kontesu, a on se do danas kad se obilježava 100 godina smrti Dore Pejačević proširio na nekoliko generacija i struke i publike.
 
Izvor: iz teksta Jagode Martinčević / Jutarnji list 
Foto: Tomislav Jagar