Ciklus 'Lisinski subotom' ugostit će 26. listopada Bamberške simfoničare, renomirani njemački orkestar koji djeluje pod vodstvom šefa dirigenta Jakuba Hrůše, a uz njih će nastupiti jedan od najtraženijih pijanista današnjice, Daniil Trifonov.
Rođen 1991. u Nižnom Novgorodu, Trifonov je prvu glazbenu poduku dobio već kao petogodišnjak, nakon čega je uslijedila kvalitetna glazbena naobrazba na uglednim glazbenim institucijama u Moskvi i Clevelandu. Već kao dvadesetogodišnjak osvojio je najviše nagrade na prestižnim natjecanjima – treću nagradu na Pijanističkom natjecanju Chopin u Varšavi, prvu nagradu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Arthur Rubinstein u Tel Avivu te prvu nagradu i Grand Prix na Međunarodnom natjecanju Čajkovski u Moskvi, nakon čega je doživio strelovit uspon u svijetu klasične glazbe.
Podjednako uspješan u solističkom i koncertantnom repertoaru, Daniil Trifonov plijeni pozornost besprijekornim tehničkim umijećem, protkanim introspekcijom i senzibilnošću, a predan je i komornoj glazbi te skladanju. Ekskluzivni umjetnik Deutsche Grammophona u sezoni 2024./2025. rezidencijalni je umjetnik Češke filharmonije i Simfonijskog orkestra iz Chicaga, a njegov najnoviji diskografski projekt pijanističko je putovanje po Americi.
Uz djela Gershwina, Adamsa, Cagea, Coplanda i drugih predstavnika američke glazbe, posebno mjesto na izdanju pripada Klavirskom koncertu Masona Batesa, skladanom upravo za Trifonova. Dobitnik nagrade Grammy za najbolji instrumentalni solistički album 2018. te brojnih državnih i strukovnih priznanja, za svoj recital održan na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama, s programom posvećenim Frédéricu Chopinu, dobio je Nagradu Orlando.
Zagrebačku publiku oduševio je recitalom s djelima Beethovena, Schumanna i Prokofjeva, održanim upravo u ciklusu Lisinski subotom u jesen 2018. Ovom prigodom, prema pisanju The Timesa, „nedvojbeno najčudesniji pijanist našeg vremena“, pridružit će se Bamberškim simfoničarima i maestru Jakubu Hrůši u izvedbi jednoga od temelja svoga koncertnoga repertoara, virtuozne Rapsodije naPaganinijevu temu, op. 43 Sergeja Rahmanjinova.
Privlačno i energično jednostavačno ostvarenje koncertantnoga karaktera, s 24 varijacije na Paganinijeva glasovita Capriccia za violinu solo, nastalo je u Švicarskoj, u kolovozu 1934., a praizveo ga je sam skladatelj uz Philadelphijski orkestar pod vodstvom Leopolda Stokowskog.
Bamberški simfoničari jedna su od temeljnih institucija kulturnog života Bamberga koje pronose kulturno nasljeđe Bavarske diljem svijeta. Utemeljen 1946. godine, od 2003. orkestar nosi počasni naslov Bavarske državne filharmonije te poput istinskog kulturnog ambasadora nastupa u najprestižnijim koncertnim dvoranama i na vodećim svjetskim festivalima, paralelno snimajući za Bavarski radio i brojna diskografska izdanja.
Njihov repertoar obuhvaća djela od klasike i romantizma do suvremene glazbe, a kao orkestar koji je veći dio godine na putu, od 2022. osobitu pozornost posvećuju ekološki prihvatljivim načinima prijevoza. Tijekom desetljeća, Bamberške simfoničare oblikovali su mnogi eminentni dirigenti, od osnivača Josepha Keilbertha, preko dugogodišnjeg šefa dirigenta Jonathana Notta, do češkog dirigenta Jakuba Hrůše, koji je na tom mjestu od 2016. Završivši studij dirigiranja kod Jiříja Bělohláveka na praškoj Akademiji za izvedbene umjetnosti, Jakub Hrůša izgradio je zavidnu karijeru surađujući s vodećim orkestrima, poput Bečke, Berlinske i Njujorške filharmonije te Simfonijskog orkestra Bavarskoga radija, između ostalih, kao i s najtraženijim solistima današnjice.
Glavni je gostujući dirigent Češke filharmonije, a iznimno je aktivan na području opernog izvodilaštva te će od 2025. biti glazbeni ravnatelj Kraljevske opere u Covent Gardenu. Počasni član Kraljevske akademije za glazbu u Londonu, dobitnik je niza priznanja u domovini i inozemstvu, među kojima su najrecentnija Bavarska državna nagrada za glazbu (s Bamberškim simfoničarima) te Gramophone Award 2024.
Svoje gostovanje u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog Bamberški simfoničari, pod vodstvom Jakuba Hrůše, počet će hrvatskim glazbenim stvaralaštvom. Iz vrijednog opusa jednoga od najznačajnijih hrvatskih skladatelja, Blagoja Berse, glazbenici će izvesti Idilu, za orkestar, 25b, toplo, eskpresivno ostvarenje gotovo meditativnog ugođaja. Početak drugog dijela večeri obilježit će izvedba upečatljive Četvrte simfonije u B-duru, op. 60 Ludwiga van Beethovena, nastale 1806. godine, koja je ipak ostala u sjeni svoje prethodnice i sljedbenice, Treće (Eroice) i Pete simfonije.
Jedinstvenu koncertnu večer koju bi doista bilo šteta propustiti, zaključit će rapsodija za orkestar Taras Buljba Leoša Janáčeka, jedno od najpoznatijih ostvarenja toga češkog skladatelja, nastalo tijekom Prvog svjetskog rata i utemeljeno na istoimenom kratkom povijesnom romanu Nikolaja Gogolja.