Događanja

 

Program:

Ernö Dohnányi: Symphonic Minutes, uvertira 

William Kraft: Koncert br.1 za timpane i orkestar 

Antonin Dvořák 7. simfonija u d-molu, op.70

 

Ernö Dohnányi (1877. – 1960.) skladatelj bogatog iskustva i tehničke izvrsnosti u svojim skladbama udružuje elemente europskoga kasnoromantičnog stila i raskošnu zvučnost mađarske narodne glazbe. 
Pravi primjer skladateljeva velikog umijeća su Simfonijske minute op. 36, vrstan, zabavan glazbeni divertimento koji započinje Capricciom s osebujnim drvenim puhačima u glavnoj ulozi. Najdojmljiviji stavci skladbe su plesni Scherzo i posebno sjajni Rondo – pun energije, strasti i virtuoziteta.
Mo. Dohnányi cijeloga je života, iako fizički odijeljen od domovine, bio usko povezan s narodnom umjetnošću i nesebično djelovao kao promotor velikih skladatelja poput Bartóka i Kodályja. Simfonijske minute su orkestralna minijatura bogatoga kolorita i orkestralne zrelosti.

 

William Kraft: Koncert za timpane i orkestar br. 1
Mo. William Kraft jedna je od najuglednijih glazbenih ličnosti SAD-a.
Dugogodišnji je prvi timpanist i dirigent Losanđeleske filharmonije, a također i suosnivač ansambla LA percussion ensemble. Kao solist praizveo je mnoga djela suvremenih skladatelja.
Prvi Koncert za timpane i orkestar mo. Kraft skladao je 1983. – djelo baca potpuno novo svjetlo na jedan od najvećih no pomalo skrivenih orkestralnih instrumenata. U skladbi za čak pet timpana skladatelj istražuje širok spektar različitih akustičkih efekata sviranja na glazbalu – solist je upućen svirati mnogim palicama, pa čak i rukavicama od različitih materijala. Dojmljivi su i efekti sviranja uz korištenje pedala za ugađanje, što stvara dojam nježnoga glissanda gudača. 

Koncert započinje solo kadencom koja je uvod u stavak energične teksture. Drugi stavak je sanjiv i bajkovit uz nježna glissanda solista i gudača. Treći stavak treperavim zvucima prekida eteričnu atmosferu – pulsirajući zvuci solista, udaraljki i limenih puhača dolaze do izražaja u skladnoj snazi ritma i zvuka. Znamenito djelo mo. Krafta praizveo je Thomas Atkins 1984. uz SO Indianapolisa.
(izvor: udaraljkašica Deanna Hudgins za LA Phil)

Znamenitu skladbu udaraljkaške solističke literature kojom je svijet udaraljki doživio pravi preporod izvest će  Leonardo Losciale (1985.) timpanist Zagrebačke filharmonije. Studirao je klasične udaraljke kod prof. F. Lattanzija,također i komorni, orkestralni i solistički repertoar kod prof. D. Searcyja, M. Quinna u Francuskoj, Švicarskoj i diljem Europe. Dobitnik je prve nagrade na 17. Međunarodnom Natjecanju „Societá Umanita“ 2007.g. pod predsjedanjem prof. M. Abbada.
Osim glazbenih ostvarenja g. Losciale 2018. g. upisuje ALU u Zagrebu-smjer kiparstvo gdje je diplomirao 2024. g. Izlagao je na više skupnih izložbi a posebno zanimanje pokazuje za istraživanje novih zvučnih diskursa u likovnom području te za eksperimentalnu glazbu.

Antonin Dvořák : Simfonija br. 7 u d-molu, op. 70

Elementarno snažna i spontana, Sedma simfonija velikog češkog umjetnika A. Dvořáka čarobno svjedoči o njegovom umijeću i talentu „ da glazbom protrese duše i svijet“, kako je o svom remek djelu govorio bliskim prijateljima.
Jedan od najvrsnijih melodičara glazbenog romantizma u ovom je djelu u punom zamahu ; već nas u uvode prvom stavku punom strastvenog naboja u dubokim gudačima i klarinetu nezaustavljivo koloristički-instrumentativno vodi do prozračnije druge teme. Prvi stavak završava jednom od Dvořákovih najimpresivnijih coda u kojoj glazba jenjava u istom duhu kako je stavak započeo-dramatični i slikovito.
Drugi stavak, Poco adagio unosi zrelu smirenost, gotovo ga možemo zamisliti kao molitvu za mir i ljubav. Neobuzdan češki ples Furiant tematska je osnovica Scherza koji nas uvlači u bujicu divljeg glazbenog vrtloga. Četvrti stavak slika je herojskog zanosa i orkestralnog virtuozitete i pravi je primjer tematske invencije i osjećaja za glazbenu strukturu. Stavak kulminira impresivnom codom smjelo dovodeći djelo kraju.

Golem uspjeh praizvedbe 7. Simfonije 1885. u Londonu nastavio se uspješnim izvedbama u Beču i SAD-u.
Koncertom Zagrebačke filharmonije kojim se s velikim divljenjem prisjećamo mo. Milana Horvata jednog od najvećih hrvatskih glazbenih umjetnika ravnat će mo. Gergely Madaras (1984.), mađarski dirigent, jedan od najuglednijih svjetskih dirigenata svoje generacije.
Rođen u Budimpešti mo. Madadras prvo je studirao mađarsku narodnu glazbu nakon čega se posvetio flauti, violini i skladanju. Diplomirao je na Akademiji Franz Liszt u Budimpešti i dirigiranje na Akademiji za glazbu i izv. umjetnosti u Beču. Čest je gost vodećih orkestara kao što su BBC Symphony, Filharmonica della Scalla, Oslo Philharmonic, Orch. Nationale della RAI, Simf. ork. Houston i Melbourne... Stekao je i snažnu reputaciju opernog dirigenta. Od rujna 2019. glazbeni je direktor Orchestre Philharmonique Royal de Liege.