Događanja

PABLO SOROZÁBAL: No puede ser, arija Leandra iz zarzuele „La tabernera del puerto“
Šarmantna glazbeno-scenska forma zarzuela (španjolska opereta) izuzetno sofisticirano oslikava glazbeni duh Iberskog poluotoka. Među najvrsnijim skladateljima ovog spektakularnog žanra je svakako Pablo Sorozábal (1897.-1988.) umjetnik koji svojim majstorskim, pomno skladanim zarzuelama pjevačke soliste stavlja pred velike scenske, stilske i izvedbene izazove.

BÉLA BARTÓK: Koncert za violu i orkestar
U pismu Williamu Primroseu, škotskom violistu kojem je Béla Bartók (1881. - 1945.) posvetio svoj izuzetan Koncert za violu, mađarski majstor piše “... u Koncertu sam se želio suprotstaviti strogom i prilično muškom karakteru solo-instrumenta transparentnom i diskretnom orkestracijom...“ Kao i mnogi europski intelektualci Béla Bartók svoje je utočište u posljednjim godinama života pronašao u SAD no ljubav prema domovini i narodnoj, mađarskoj melodici živi u ovoj briljantnoj skladbi, jednom od najcjenjenijih solističkih koncerata za violu u glazbenoj literaturi.

 

SERGEJ PROKOFJEV: Koncert za klavir i orkestar br. 3 u C-duru, op.26
„...Prokofjev! Glazba i mladež se žare, u tebe glazba postiže zvonki let...“- stihovi su simbolista, pjesnika Konstantina Baljmonta kojem je ruski glazbeni majstor Sergej Prokofjev (1891. - 1953.) posvetio svoj 3. Koncert za klavir i orkestar skladan u ljeto 1921. g. Remek-djelo žive i svijetle orkestracije, tokatne manire solističkog sloga posve odražava skladateljevu ljubav prema klasičnom glazbenom izrazu maštovito ukazujući da glazbena povijest i melodija u rukama majstora živi i u doba strojeva i otuđenosti.

Uz Zagrebačku filharmoniju, mo. Stjepana Vugera, studenta dirigiranja Martina Plešu te pripovjedača Fabijana Komljenovića nastupit će nagrađivani studenti MA u Zagrebu