Novosti

23. svibnja 2015.

Nelson – Birmingham, velika završnica

Ovo je možda posljednja prilika da poslušate Simfonijski orkestar grada Birminghama pod vodstvom, Andrisa Nelsonsa (Riga, 1978.), koji nakon šest godina napušta orkestar i preuzima vodstvo Bostonskog simfonijskog orkestra. Nelsons, jedan od najistaknutijih mladih dirigenata današnjice, kako na koncertnoj tako i opernoj sceni, rođen je u Rigi u obitelji glazbenika.

Simfonijski orkestar grada Birminghama više je od orkestra. To je institucija koju dijeli još samo šest godina do stote obljetnice djelovanja. Svoj neumorni duh pokazuju svake godine domaćoj i inozemnoj publici svirajući i po 130 koncerata godišnje, na kojima izvode djela od Beethovena do Bollywooda. Utemeljile su ga gradske udruge pod vodstvom Nevillea Chamberlaina davne 1920. godine. Od tada pa do danas orkestar je surađivao s najboljim svjetskim maestrima i umjetnicima (Jonas Kaufmann, Mitsuko Uchida i Ian Bostridge) a participirajući kroz razne programe edukacije utjecao je na više od 35.000 umjetnika.

Ovo je možda posljednja prilika da poslušate Simfonijski orkestar grada Birminghama pod vodstvom, Andrisa Nelsonsa (Riga, 1978.), koji nakon šest godina napušta orkestar i preuzima vodstvo Bostonskog simfonijskog orkestra. Nelsons, jedan od najistaknutijih mladih dirigenata današnjice, kako na koncertnoj tako i opernoj sceni, rođen je u Rigi u obitelji glazbenika.

Europski mediji ga opisuju „šarmantni, očaravajući, izvanredan“ dirigent (Suddeutsche Zeitung), koji je već u prve dvije godine Simfonijskom orkestru grada Birminghama ostavio prepoznatljiv trag te orkestru dao sasvim „novi profil“ (Neue Zürcher Zeitung). Kritičar Geoffrey Norris za Telegraph ističe „Nelson je sposoban prenijeti narativne putove glazbe i u potpunosti ih razumije...“, dok Geoff Brown za Times piše kako će „britanska koncertna scena nakon njegovog odlaska u SAD biti bljeđa bez njegovog pognutog hoda, vesele karizme, palice kojom slobodno maše, držeći je katkad opušteno u lijevoj ruci. A sve to bez da se uopće uzme u obzir vatrenost i slava glazbenog rezultata“.