Nakon izvanrednog nastupa orkestra, zbora i baleta Crvene armije te Voronjeških djevojaka, pred nama je još jedan vrhunski umjetnički događaj.

 

„Donski kozaci“, Državni akademski ansambl pjesama i plesova Donske regije Rusije, čuvaju četiri stoljeća staru folklornu tradiciju kozačkog naroda koji je živio na prostranoj ravnici uz rijeku Don na južnim i istočnim granicama Rusije.

 

Radi se o jednom od najpopularnijih plesnih i zborskih ansambala u Rusiji, poznatom po raskošnim, šarenim kostimima i vrhunskom glazbeno-scenskom programu. Izvode narodne pjesme i plesove regije u izvornom obliku, pažljivo odabrane iz prebogatoga povijesnog naslijeđa.

Postoje različite pretpostavke o porijeklu donskih Kozaka. Prema jednoj, potječu od odbjeglih seljaka ili tatarskih zajednica, kojima se poslije pridružio ruski narod. Lav Gumiljov pretpostavljao je da donski Kozaci potječu od Hazara, koji su nakon miješanja sa Slavenima postali nomadi, koji nisu samo prethodnici Kozaka, nego i njihovi izravni preci. Neki stručnjaci skloniji su tezi da porijeklo donskih Kozaka valja tražiti među starim Slavenima koji su živjeli na Donu od 8. do 15. stoljeća, što je dokazano arheološkim otkrićima proteklih desetljeća.

 

Prvi službeni dokument kojim moskovski car priznaje donske Kozake je Povelja koju je Ivan IV. (Grozni) potpisao 3. siječnja 1570. Od 16. stoljeća Kozaci su sudjelovali u svim glavnim povijesnim događajima u Rusiji (osvajanje Kazana i pokoravanje Sibira, predvođeno Jermakom Timofejevičem, osvajanje Azova i Izmajila, ratovi protiv Turaka, Poljaka i Šveđana). Svi ti događaji opjevani su u pjesmama.

 

Prve međunarodne turneje po Bugarskoj, zatim Poljskoj, Čehoslovačkoj i Jugoslaviji 1973. bile su početak uspješnih gostovanja Ansambla donskih Kozaka izvan Rusije. Vrlo je zahtjevna bila njihova turneja po SAD-u 1976. godine. Posjetili su 54 grada i prešli tisuću kilometara, uz oduševljene reakcije medija.

 

Koncert uvijek počinje epskim uvodom. Drevne pjesme i kostimi uvode gledatelja u povijesnu atmosferu. Nakon toga pjesme postaju pokretnije, doimaju se lirskima, otvorenima, komičnima; imaju dodirnih točaka s plesovima. Na kraju – kao sintezu cijele povijesti – izvode zaglušujući ples sa sabljama, uz najsloženije trikove i silovitu energiju.

 

Ipak, kad je riječ o ansamblu, prije svega je potrebno istaknuti zbor, on je nosilac temeljne dramaturške srži, glavne semantičke ideje, njegove filozofije. Plesna skupina je izraz nevjerojatne emocionalne snage, njegove plastične ljepote, očaravajućeg šarma i pune izražajne scenske pojavnosti. Orkestar je element sile koja ujedinjuje, razvija i jača sve komponente i zbora i baleta, stvarajući cjelovitu, ravnomjernu, živopisnu izvedbu.

 

Prošlih je godina Ansambl pjesama i plesova donskih Kozaka dopunjen mladim, nadarenim pjevačima i plesačima. Koncertno su vrlo aktivni; svake godine sudjeluju na prestižnim ruskim i međunarodnim festivalima – u Smolensku, Krasnodaru, Volgogradu, Samari, Lugansku (u Ukrajini), Nazranu (u Ingušetiji) itd. Svrha djelovanja Državnog akademskog ansambla pjesama i plesova donskih Kozaka jest čuvanje i popularizacija istinske nacionalne kozačke umjetnosti. Da u tome itekako uspijevaju, pokazuju brojne oduševljene reakcije gledatelja i medija.